» Notisias

Segunda, 31 Oktober 2016

Mensajen Loron Nasionál Feto 3 Novembru 2016 Husi: Primeiru Ministru Dr. Rui Maria de Araújo

Povu Timor-Leste tomak,
Loron 3 fulan Novembru ita komemora Loron Nasionál Feto iha Timor-Leste nia laran tomak. 3 Novembru sai nu’udar Loron Nasionál Feto tanba iha loron ida ne’e, iha tinan 1975 ita nia feto lutadora ba Libertasaun Nasionál ida naran Maria Tapó, mate iha kampu batalla, iha fronteira Tapó, hasoru forsas invasores. Maria Tapo mate tanba hakarak povo Timor-Leste atu sai husi nakukun-laran, atu livre husi kiak no mukit rabat-rai. Iha tinan 1976 ita nia Primeiru Ministru Saudozu Nicolau dos Reis Lobato hola inisiativa hodi deside loron Maria Tapó mate ne’e, nu’udar Loron Nasionál Feto, hodi bele atu dignifika feto Timor-Leste hotu-hotu nia luta ba libertasaun nasionál no luta hasoru opresaun no dezigualdade.

Hanesan ita hotu hatene, feto Timor-Leste hola parte iha frente hotu-hotu ita nia Luta ba Libertasaun Nasionál. Balu hola parte iha Frente Clandestina, balu iha Frente Armada, no balun fali luta iha rai-liur iha Frente Diplomática.

Maski Feto Timor-Leste fó kontribuisaun bo’ot ba luta Libertasaun Nasionál, dezigualdade jéneru sei nafatin makaas iha ita nia rai. Timor-Leste hanesan sosiedade patriárkal ida ne’ebé limita feto nia papel, knaar atu foti desizaun iha uma-laran no iha komunidade nia le’et sei nafatin barak-liu iha mane sira nia liman.

Nune’e mós kona-ba kestaun ekonómiku-finanseira, prátika loron-loron sei fó liu fatin ba mane, maiske iha realidade feto mak halo servisu lubun-bo’ot ida, hanesan jere uma laran, hili-ai, kuru-bé, serbisu iha toos ka iha natar.

Iha área importante lubun ida, hanesan iha área polítika/ governasaun, edukasaun, no empregu/merkadu traballu, feto nia envolvimentu no partisipasaun sei nafatin kiik kompara ho mane sira. Violénsia bazeia ba jéneru, liu-liu violénsia doméstika, mós sei makaas no akontese iha fatin barak, feto nafatin sai objetu husi violensia ne’e, hodi impede sira iha dezenvolvimentu nasaun nian.

Povu Timor-Leste tomak,
Governu Timor-Leste iha kompromisu bo’ot ba kestaun igualdade jéneru. Liu husi polítika “Abordajen Integrada Jéneru,” Governu buka atu asegura katak nesesidade, esperiénsia, no preokupasaun husi mane no feto sira sai nu’udar parte integradu iha dezeñu, implementasaun, monitorizasaun no avaliasaun husi programa hotu-hotu, nune’e feto no mane sira hetan benefísiu ne’ebé hanesan husi prosesu dezenvolvimentu iha Timor-Leste. Atu bele kombate dezigualdade, Governu tau mós atensaun atu hakbiit feto iha area polítika. Feto lori hanoin sira ne’ebé uniku no importante, perspetiva ho koñesementu ne’ebé kritiku ba dezenvolvimentu polítika, estratéjia no lei sira ne’ebé governa ita-nia nasaun, no determina ita-nia prioridade futuru nian.

Envolvimentu no partisipasaun ativu feto nian bele asegura katak nesesidades 50% husi ita nian populasaun, sei rezolve no rekursus ne’ebé sufisiénte sei aloka atu rezolve nesesidades espesífiku feto nian iha rai-laran tomak. Atu bele atinji objetivu ida ne’e, Governu organiza formasaun oi-oin ba feto sira hodi prepara sira ba partisipa iha vida polítika iha komunidade nia le’et, liu-liu iha eleisaun suku no aldeia iha teritóriu tomak.

Hanesan ita hotu hatene, partisipasaun feto Timor-Leste iha nivel nasionál boot duni, maibé iha nivel lokál sei kiik-oan hela. Maioria ka 98% husi xefe suku no xefe aldeia atual mesak mane deit. Ema gaba partisipasaun feto Timor-Leste iha polítika nivel nasionál nu’udar partisipasaun ne’ebé aas liu hotu iha rejiaun Asia-Pasífiku, maibé iha nivel aldeia no suku ita sei presiza halo mudansa barak.

Eleisaun ne’ebé ita foin halo dadaun iha semana liu-bá hatudu katak mudansa hahú dadaun ona, maibé sei neneik lo’os. Husi Xefi Suku na’in 129 (atus-ida rua nulu-resin-sia) ne’ebé eleitu iha primeira volta, na’in 6 (ne’en) deit, husi aldeia 2.225, nain 43 maka feto, no aldeia ida-idak eleje ona mós feto ida nu’udar delegada ba Konsellu Suku. Ita hein katak iha eleisaun sugunda volta, feto barak liu-tán maka sei eleitu nu’udar Xefe Suku, hodi bele marka diferensa iha prosesu dezenvolvimentu suku no aldeia iha tinan-lima oin mai.

Iha sorin seluk Governu hala’o mós programa hakbiit feto iha ekonomia, nu’udar dalan ida atu promove igualdade jéneru entre feto no mane sira. Liu husi prosesu hakbiit ekonomia, feto sira bele ajuda rezolve nesesidade uma-laran, bele hamenus dependensia ekonomiku-finanseira husi mane, no bele iha dalan ne’ebé nakloke liu-tán ba sira-nia envolvimentu no partisipasaun iha atividade sosiu-ekonómiku iha nivel komunidade lokál no mós iha nivel nasionál.

Povu Timor-Leste tomak,
Molok atu hakotu hau nia lia menon ida ne’e, hau husu ba ita hotu atu hanoin hikas feto-maluk hotu-hotu ne’ebé sei nafatin luta ba justisa, igualdade no progresu iha ita nian nasaun nia laran.

Hau mós husu ba mane hotu-hotu atu nakloke no envolve-a’an iha esforsu atu hamenus deziguladade no violénsia ho baze ba jéneru, hahú kedas husi ida-idak ninia uma-laran. Ita bele deit atinje mehi kona-ba sosiedade ida ne’ebé livre husi opresaun no deziguladade jéneru, tuir mehi ne’ebé Saudozu Nicolau dos Reis Lobato, Maria Tapó no heroina sira seluk hanesan Rosa Muki Bonaparte, Soimali, Wewe, Maria Gorete, no mos sira seluk tan, wainhira Feto hamutuk ho Mane iha Timor-Leste laran tomak servisu hamutuk atu lori mehi ne’e sai realidade.

Parabens, Feto Timor-Leste hotu, ba selebrasaun Loron Nasional Feto nian
Ida ba hotu-hotu, Hotu-hotu ba ida!


Departamentu Media SEII | Author : Media_SEM
Loron Boot SEPI
Loron Internasionál Feto RuráL
Loron Nasionál Feto Timor-Leste
Kampaña Loron 16 Ativismu Kontra Violénsia Hasoru Feto
Loron Internasionál Feto
Arkivu
Statistika Vizitantes

00667183

Ohin loron : 136
Hits ohin loron : 1416
Total : 123377
Hits : 667183
Online : 2