» Notisias

Tersa, 12 Maret 2013

Hakbiit Ekonomia no Partisipasaun Polítika Feto: Sra. Idelta Maria Rodrigues iha Diskusaun Meja Redonda Komisaun kona-ba Estatutu Feto

Feto nia partisipasaun iha forsa traballu sei menus iha Timor-Leste. Kompara ho mane, feto sira-nia taxa partisipasaun só 28%, mane mak 57%. Lia fuan hirak ne’e hato’o husi Sekretaria Estadu ba Promosaun Igualdade Sra. Idelta Maria Rodrigues iha DIskusaun Meja Redonda kona-ba Parseria Igual – Avansa Hakbiit Ekonomia no Partisipasaun Polítika Feto” iha okaziaun Sorumutuk ba dala 57 Komisaun kona-ba Estatutu Feto iha ONU, Nova Yorke, 5 Marsu 2013.

Tuir Sekretaria Estadu, Feto barak liu mak servisu iha empregu informal no vulneravel, servisu la ho kontratu. Husi feto sira ne’ebé servisu, balu mak servisu iha setór agrikultura, florestal no peskas. Feto ne’ebé la iha edukasaun ka edukasaun nivel kiik konsentra liu iha area empregu ne’ebé la presiza matenek no iha artesanal, barak liu kompara ho mane sira.

“Vulnerabilidade ne’e importante tanba 36% husi feto iha esperiensia ona kona-ba violénsia emosionál, fiziku, ka seksuál ne’ebé sira nia laen komete,” tenik Sekretaria Estadu. Feto ne’ebé empregadu (36%) iha tendensia atu buka tulun sei kompara ho feto sira ne’ebé la servisu (24%). Só feto 27% deit mak iha familia ne’ebé bele fó mahon durante loron hirak ba sira, no 20% deit maka iha familia ne’ebé bele fó apoiu finanseiru bainhira sira presiza. “Maioria husi feto la iha familia ne’ebé bele fó apoiu iha liur, ne’ebé halo sira vulneravel liután ba sira-nia situasaun,” katak Sra. Idelta Maria Rodrigues.

Esforsu ne’ebé Sekretaria Estadu ba Promosaun Igualdade halo tiha ona ba apoiu feto mak programa “Fundu Transferénsia Públika” ne’ebé hahú husi tinan 2008. “Ami nia programa ne’e suporta feto sira hodi estabelese negosiu kiik liu husi orsamentu no treinamentu,” esplika Sekretaria Estadu ba Promosaun Igualdade. Durante tinan 2008 – 2011, SEPI fó tiha ona apoiu ba grupu feto hamutuk 168 husi distritu 13, suku 96. “To’o tinan 2012, ami nia taxa susesu maka 76%,” tenik Sekretaria Estadu.

Kona-ba partisipasaun polítika, Timor-Leste hatudu katak feto nia papel importante liu iha governasaun pais ida ne’e. “Maske iha dezafiu barak, hau ho orgullu relata katak ami nia membru parlamentu feto boot liu iha rejiaun Asia-Pasifiku. Feto nia papel importante liu hahú husi Restaurasaun Independensia iha tinan 2002. Iha ami nia Asembleia Konstituente feto mak 27%. Iha Parlamentu Nasional, estabelese ona Grupo das Mulheres Parlamentares de Timor-Leste ne’ebé sai nu’udar parseiru prinsipál SEPI ba halo lobby kona-ba ORsamentu Sensivel Jéneru,” tenik Sra. Idelta Maria Rodrigues.

Iha funsaun públika, feto nia partisipasaun jeral mak 30%, no iha Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) feto nia proporsaun mak 20%.
“Feto barak mós reprezenta ami nia nasaun nu’udar Embaixadora, no hau mós bele hatudu katak barak mak hola parte iha Misaun ONU iha posizaun ne’ebé polítikamente no ekonomikamente importante,” katak Sra. Idelta Maria Rodrigues. Hanesan Reprezentante Permanente Timor-Leste ba Organizasaun Nasoens Unidas iha Nova Yorke, Embaixadora Sofia Borges maka feto ida. Nia ema ida ne’ebé apoia direitu feto, no kaer mós pasta nu’udar membru ida husi Komizaun Ezekutiva UN Women. Feto Timor-Leste ida mós sai nu’udar Membru ida iha Komité CEDAW, mak Sra. Milena Pires. Iha Grupu Estadu Frazil no Konflitu (ne’ebé koñesidu ho naran G7+), feto Timor-Leste ida, Sra. Emilia Pires, sai nu’udar ninia “Chair” (Presidente).

“Hanesan ita boot sira haree, feto Timor-Leste kaer pasta lideransa iha nivel nasionál no internasionál, no kontribui sira-nia matenek no ideias hodi kombate estereotipu tuan ona ne’ebé limita feto nia fatin iha uma deit,” tenik Sra. Idelta. Maibé, situasaun ne’e seidauk muda iha nivel suku. Proporsaun Xefe Suku feto sei kiik liu, só 2%. Iha Konsellu Suku, lei garante kuota ba ema na’in rua no foin-sa’e na’in ida. Ida ne’e rezulta ba 28% feto iha Konsellu Suku.

SEPI halo ona esforsu makaas hodi enkoraja feto sira tau tama polítika liu husi organiza dialogu televisaun entre feto kandidata parlamentar, Kongresu Nasionál, no programa radio. Governu Timor-Leste mós organiza formasaun ba Konsellu Suku hodi promove igualdade entre feto no mane.

Diskusaun Meja Redonda kona-ba hakbiit ekonomia no partisipasaun polítika feto iha Sorumutuk Komisaun kona-ba Estatu Feto ne’e organiza husi White House Council on Women and Girls ne’ebé lidera husi sira-nia Diretora Ezekutiva Sra. Tina Tchen.


Departamentu Media SEII | Author : Nug
Loron Boot SEPI
Loron Internasionál Feto RuráL
Loron Nasionál Feto Timor-Leste
Kampaña Loron 16 Ativismu Kontra Violénsia Hasoru Feto
Loron Internasionál Feto
Arkivu
Statistika Vizitantes

00665611

Ohin loron : 90
Hits ohin loron : 2278
Total : 123226
Hits : 665611
Online : 3