» Notisias

Tersa, 26 Maret 2013

Promove no Monitoriza Partisipasaun Feto iha Polítika iha Rejiaun Asia-Pasífiku

Xefe Departamentu Peskiza no Analiza Polítika Jéneru SEPI Sr. Hermínio Xavier partisipa iha Workshop Rejionál Asia-Pasífiku kona-ba Promosaun no Monitorizasaun ba Feto nia Partisipasaun iha Vida Polítika, ne’ebé hala’o iha Beijing, Repúblika Popular Xina, iha loron 29-30 fulan Janeiru 2013. Workshop ne’ebé organiza ba ofisiais Governu, lider oganizasaun sosiedade sivil no media ne’e nia partisipante hamutuk ema na’in 70 husi Xina, Laos, Cambodia, Tailandia, India, Papua New Guinea, Samoa, Vietnam, no mós husi ajénsia ONU hanesan UN Women, UNDP no UNESCO no mós husi Banku Mundiál. Peritu hirak mós fahe sira-nia matenek relasiona ho asuntu partisipasaun feto iha polítika, hanesan Prof. Drude Dahlerup husi Universidade Stockholm (Swedia), Prof. Pippa Norris husi Universidade Harvard, Prof. Liu Xiahong, Diretór Sentru Peskiza ba Feto Rural Xina husi Universidade Huazong.

Workshop ne’e organiza husi Federasaun Feto Xina Tomak (All-China Women’s Federation – ACWF) hamutuk ho UN Women Xina. Objetivu husi workshop ne’e atu prepara plataforma ba iha reprezentante husi instituisaun akademiku, ofisiais governu, movimentu feto no instituisaun media sira hodi fahe esperiénsia no deskute kona-ba boa prátika iha prosesu promosaun no monitorizasaun feto nia partisipasaun iha polítika iha rejiaun Asia-Pasífiku. Diskusaun globál no rejionál kona-ba apriende lisaun husi meius ne’ebé utiliza husi nasaun sira sistema polítka ne’ebé ho forma oin-oin nune’e mós ho nia kontestu ne’ebé diferente iha rejiaun no sei fasilita hodi fahe esperiénsia kona-ba difikuldade no adopsaun nesesidades ba iha representante lokal ninian.

Tuir peskiza ne’ebé UN Women hala’o hamutuk ho Inter Parliamentary Union (Uniaun Parlamentu Mundiál), feto iha parlamentu iha mundo tomak hamutuk só 20% deit. Iha Asia, feto só 17,9% no iha Pasífiku 14,9% deit. Tan ne’e rejiaun Asia-Pasífiku sai nu’udar rejiaun ne’ebé feto iha parlamentu uitoan liu iha mundo tomak. “Falta progresu kona-ba igualdade iha prosesu governasaun ne’e la han malu ho mudansa esperiénsia ekonomia no sosiál ba feto,” katak Diretora Rejionál UN Women Asia-Pasífiku Sra. Roberta Clarke iha ninia diskursu abertura. “Prosesu governasaun diak ne’ebé responsabiliza ba feto sei haburas dezenvolvimentu, seguransa no dame,” katak Vise Presidente Federasaun Feto Xina Tomak Sra. Meng Xiaosi iha ninia diskursu. Peskiza husi UN Women hatudu katak feto maka reprezenta diak liu feto nia interese no nesesidade; sira-nia lideransa mak kolaborativu liu, no tendensia transparensia iha alokasaun no utilizasaun rekursu estadu nian. Estudu ne’e mós rekomenda medidas temporária espesiál ba atinji objetivu balansu jéneru, hanesan kuota ba partidu, integrasaun asuntu feto iha plataforma partidu, no mós reforma Konstitusionál inklui habelar direitu ba vota no hala’o funsaun públiku no mós halakon diskriminasaun husi tempu uluk nian.

Iha loron dahuluk workshop ne’e, Prof. Dr. Pippa Norris hato’o ninia observasaun kona-ba situasaun partisipasaun feto iha polítika iha mundu tomak no iha rejiaun. Tuir ninia peskiza, regra selesaun prosedimentu kandidatura partidu polítiku nian maka instrumentu ne’ebé importante liu ba atinji balansu jéneru iha posizaun eleitu. Polítika no programa dezenvolvimentu kapasidade bele inkui formasaun ba kandidata sira no mós programa tutoria no indusaun, inisiativa rekrutamentu, no konxiénsializasaun hodi kombate estereótipu ba kandidata tuir sira-nia jéneru.

Prof. Tan Lin hato’o ninia observasaun kona-ba situasaun partisipasaun feto Xina iha polítika. Feto mak 70% husi forsa traballu maibé sira so 21,1 % husi membru komité suku, no 1%-2% iha posizaun hola-desizaun. Iha Kongresu Povo Nasionál (parlamentu nasionál Xina) feto so 21,33%. Diretor UN Women Sub-rejiaun Asia Sul Sra. Anne Margareth Stenhammer hato’o programa husi UN Women kona-ba feto iha polítika. Programa ne’ebé hala’o hamutuk Governu India ne’e fó formasaun ba feto eleitu iha Gram Sabha, katak orgaun governasaun nivel lokál ne’ebé hala’o servisu públiku no rezolve disputa inklui kona-ba rai no propriedade. Feto hamutuk 1,5 millaun resin mak eleitu ba Gram Sabha ne’ebé hanesan orgaun demokrasia nivel kraik.

Hotu tiha, partisipante sira hala’o diskusaun kona-ba polítika no estratéjia atuál ba promosaun feto iha polítika iha Asia-Pasífiku. Prof. Drude Dahlerup ko’alia kona-ba medidas temporária especial no haree liu ba esperiénsia husi mundo tomak no mós prátika diak liu iha área ida ne’e. Husi Xina, Diretora Peskiza Internasionál Institutu ba Estudu Feto Sra. Du Jie hato’o esperiénsia Xina kona-ba advokasia ba feto nia partisipasaun iha polítika. Partisipante sira mós hato’o esperiénsia husi sira-nia rai.

Iha loron daruak, husi Xina fahe esperiénsia kona-ba promosaun feto iha partisipasaun polítika, liu-liu haree ba projetu pilotu tolu ne’ebé hala’o iha nivel suku hodi enkoraja feto nia partisipasaun polítika. Programa ne’e hala’o ho apoiu husi Fundu ONU ba Igualdade Jéneru. Peritu nain haat mak hato’o sira-nia observasaun kona-ba programa ne’e: Sra. Feng Mandong, Vise Diretora Departamentu Rekursu Umanu no Organizasaun husi Federasaun Feto Xina, Sra. Hu Xinming (Federasaun Feto Provinsia Hunan, Sra. Han Lizhen (Federasaun Feto Provinsia Shanxi), no Sra. Gao Xiufen (Departamentu Internasionál, Federasaun Feto Xina).

Hotu tiha haree ba programa pilotu ne’e, partisipante sira estuda kona-ba monitorizasaun ba promosaun partisipasaun feto. Prof. Liu Xiaohong (Institutu Jerensia Públika, Universidade Normal Sina Sentral) no Sra. Zhang Li (Xefe Divizaun ba Servisu Feto iha Komité Nasionál ba Feto no Labarik) hato’o kontestu no esperiénsia Xina. Partisipante sira haree liu ba oinsa atu uza dadus monitorizasaun partisipasaun polítika ba hala’o advokasia no promosaun feto iha hola-desizaun. Sesaun ikus mak haree ba obstakulu kulura no oinsa harii ambiente ne’ebé favoravel ba partisipasaun polítika feto. Partisipante sira hala’o dikusaun grupu kona-ba obstakulu, asaun saida mak bele halo no asaun saida mak hala’o tiha ona ba hasai obstakulu ne’e no mós lisaun saida mak bele foti husi esperiénsia sira ne’e.

Iha workshop rejional loron rua ida ne’e, partisipasaun husi Timor-Leste ne’ebé reprezenta husi Governu (SEPI) no sosiedade sivil (Sra. Isabel Maria Marçal Sequeira, Diretora Asia-Pacific Support Collective Timor-Leste reprezenta Rede-Feto) importante tebes, tanba bele fahe susesu ne’ebé nasaun Timor-Leste hetan durante tinan 10 ikus ne’e. Durante sesaun aprezentasaun husi peritu internasionál no diskusaun grupu sira, nasaun sira iha rejiaun Asia-Pasífiku sempre foti Timor-Leste hanesan ezemplu no referensia kona-ba esforsu no polítika ne’ebé Timor-Leste iha hodi promove no garantia feto nia partisipasaun iha vida polítika.


Departamentu Media SEII | Author : Nug
Loron Boot SEPI
Loron Internasionál Feto RuráL
Loron Nasionál Feto Timor-Leste
Kampaña Loron 16 Ativismu Kontra Violénsia Hasoru Feto
Loron Internasionál Feto
Arkivu
Statistika Vizitantes

00665927

Ohin loron : 22
Hits ohin loron : 160
Total : 123263
Hits : 665927
Online : 4