» Notisias

Tersa, 09 April 2013

Selebrasaun Loron Internasionál ba Feto: “Importante duni atu rekoñese Timor-Leste nia kompromisu atu hakotu violénsia hasoru feto.”

Importante duni atu rekoñese Timor-Leste nia kompromisu atu hakotu violénsia hasoru feto. Lia fuan ne’e hato’o husi Sekretaria Estadu ba Promosaun Igualdade Sra. Idelta Maria Rodrigues iha sesaun solene ne’ebé Parlamentu Nasionál organiza espesialmente ba selebra Loron Internasional ba Feto iha tinan 2013 ida ne’e. Selebrasaun ho tema “Promesa, hanesan promosa duni: Tempo to’o ona ba asaun atu hakotu violénsia kontra feto” ne’e hala’o iha loron 11 fulan Marsu 2013 iha Uma Fukun Parlamentu Nasionál, Dili.

Tuir Sra. Idelta Maria Rodrigues, kompromisu Timor-Leste ba halakon violénsia hasoru feto ne’e refleta iha ratifikasaun Konvensaun kona-ba Halakon Diskriminasaun Hotu-hotu Hasoru Feto (CEDAW) no Kompromisu Dili. CEDAW nia Rekomendasaun Jeral Númeru 19 kona-ba Violénsia Hasoru Feto rekomenda  katak: “Estadu Membru sira tenke garantia katak lei sira kontra violénsia família, abuzu, estupru, asalta seksuál, no violénsia bazeia ba jéneru sira seluk tenke fó protesaun adekuada ba feto sira hotu, no respeita sira-nia integridade no dignidade. Formasaun sensibilizasaun jéneru ba autór judisiál sira no polísia sira no mós ofisiál públiku sira seluk mak esensial liu ba implementasaun efikás Konvensaun ne’e.”

Kompromisu Dili ne’ebé adota iha Loron Internasional Feto iha tinan 2008 husi Governu, Parlamentu Nasionál, institusaun relijiozu sira, no organizasaun sira sosiedade sivil ne’e ko’alia mós kona-ba “eliminasaun ka hakotu violénsia bazeia ba jéneru atu fo dalan ba feto no labarik sira atu partisipa iha dezenvolvimentu nasionál.”

“Asaun konkreta barak ona ne’ebé Timor-Leste halo ba responde CEDAW no mós Kompromisu Dili,” katak Sra. Idelta Maria Rodrigues. Governu halo ona Planu Asaun Nasionál kona-ba Violénsia Bazeia ba Jéneru hodi implementa Lei Kontra Violénsia Doméstika (LKVD), ho nia área prioridade: prevensaun, protesaun no asisténsia jurídika, monitorizasaun no avaliasaun.  Atividade barak mak hetan ona progresu husi parte oi-oin. SEPI lidera aspeitu prevensaun no hala’o ona sosializasaun ba LKVD iha distritu 13, formasaun sensibilizasaun jéneru hala’o ona regularmente iha Sentru Formasaun Polísia, formasaun ba formador kona-ba investigasaun kazu violénsia bazeia ba jéneru hala’o ona ba ajénte Unidade Ema Vulneravel (VPU) PNTL, sensibilizasaun jéneru iha formasaun ne’ebé Sentro Formasaun Jurídika hala’o ba prokuradór, juiz, no advogado sira, no mós sensibilizasaun jéneru no violénsia bazeia ba jéneru relasiona ho Rezolusaun Konsellu Seguransa ONU 1325 kona-ba Feto, Dame no Seguransa.

Relasiona ho sensibilizasaun jéneru, SEPI mós hala’o dialogu ba F-FDTL no PNTL. Ho autór judisiál sira, SEPI hala’o diskusaun meja kabuar liu-liu haree ba asisténsia ba kazu violénsia doméstika. Dialogu nakloke hala’o ona iha Dili, Maliana, no fronteira Batugade kona-ba problema sira ne’ebé afeta ba paz no seguransa. SEPI oras ne’e dadaun mós fó hela formasaun kona-ba jerensia hahalok violentu ba prizoneiru sira, atu apoiu sira dezenvolve sira-nia atitude di’ak para sira bele buka solusaun uza metodu la ho violénsia bainhira hasoru problema.

Atu fó tulun ba vítima, Governu halo ona uma mahon, uma mahon temporária no transitória iha distritu nen: Bobonaro, Lautém, Baucau, Suai, Oecussi, no Dili. Iha ona planu husi Ministériu Solidariedade Sosiál atu halo uma mahon iha distritu hat sira seluk. MSS mós dezenvolve ona rekezitu minimu ba funsionáriu uma mahon no sei dezenvolve Prosedimentu Operasionál Padronizadu ba servisu referal entre médiku, jurídiku, polísia no uma mahon sira.  

Relasiona ho servisu médiku, iha Hospital Nasional iha ona “Fatin Hakmatek” ho ezaminasaun forensika médika. Ministériu Saúde mós iha ona planu atu harii tan “Fatin Hakmatek” ida ba vítima violénsia bazeia ba jéneru inklui violénsia doméstika iha Hospital Nasional no Hospital Rejional iha Baucau, Bobonaro, Covalima no Oecussi.  “Fatin Hakmatek” ne’e mak hala’o alojamentu temporáriu no asesu servisu espesializadu gratuitu ba vítima sira.

Unidade Ema Vulneravel (VPU) PNTL investiga kazu violénsia bazeia ba jéneru no violénsia doméstika, abuzu ba labarik sira no tráfiku umanu. VPU funsiona iha nivel nasionál no distritál, ne’ebé unidade koordinasaun nasionál kompostu husi komandante ida no ofisiál na’in rua, unidade distritál iha kada distritu kompostu husi ofisiák ba’in hitu ka ualu.

Progresu seluk tan, Ministériu Edukasaun hatama ona asuntu promosaun igualdade relasiona ho saúde, servisu uma laran, no siklu violensia iha kurríkulu kona-ba Saúde Seksuál no Reprodutivu Adolesente ba eskola primária no sekundária.
Maske progresu barak halo ona, dezafiu se makaas hela. “Dezafiu no persistente sira ba kombate violénsia bazeia ba jéneru existe hela,” tenik Sra. Idelta Maria Rodrigues. “Oras ne’e dadaun existe nafatin relutânsia ba vítima violénsia sira atu hato’o keixa, tan deit prátika husi norma no kultura sira. Fatór importante mós dalan ne’ebé naruk loos hodi hein asesu ba justisa. Ne’e tanba volume prosesu kazu pendente ne’ebé barak loos no jestaun ba kazu ne’ebé sei fraku. Fatór ida tan mak kapasidade prestadór servisu sira ne’ebé sei presiza dezenvolve, inklui rekursu finanseiru ne’ebé sei limitadu tebes.” Tan ne’e Sekretária Estadu espera parte hotu-hotu sei hala’o servisu makaas liután para Timor-Leste bele hetan igualdade jéneru.


Departamentu Media SEII | Author : Nug
Loron Boot SEPI
Loron Internasionál Feto RuráL
Loron Nasionál Feto Timor-Leste
Kampaña Loron 16 Ativismu Kontra Violénsia Hasoru Feto
Loron Internasionál Feto
Arkivu
Statistika Vizitantes

00706020

Ohin loron : 73
Hits ohin loron : 759
Total : 125195
Hits : 706020
Online : 3