» Notisias

Sesta, 19 Juli 2013

Formasaun Abordajen Integrada Jéneru ba Grupu Traballu Jéneru Covalima

Departementu Ligasaun SEPI hala’o formasaun ba Grupu Traballu Jéneru (GTJ) Covalima kona-ba Planu Anuál Jéneru, hakerek proposta no relatóriu husi resultadu atividade no mós formasaun ba aborjaden integrada jéneru. Formasaun ne’e hala’o ba membru GTJ Covalima ne’ebé kompostu husi ema nain 8 no hala’o iha salaun Administrasaun Covalima iha loron 10-12 Jullu 2013.

Objetivu husi formasaun ne’e atu hasa’e koñesementu membru GTJ sira kona-ba oinsa integra abordajen integrada jéneru iha planu, implementasaun, monitorizasaun no evaluasaun husi polítika, programa no orsamentu Ministériu no Distritu nian. Objetivu seluk mak atu hasa’e GTJ nia abilidade iha hakerek proposta no hakerek relatóriu.

Iha Planu Asaun Jéneru ba distritu Covalima subliña katak sira sei hala’o reuniaun entre membru Grupu Traballu Jéneru sira ba dala haat hanesan atu ko’alia kona-ba kna’ar no responsabilidade husi membru GTJ ne’ebé sira rasik mak forma ona. Estrutura GTJ ne’e kompostu husi Presidente, Vise Presidente, Sekretária, no seksaun-seksaun hanesan seksaun ba ligasaun, seksaun ba promosaun no seksaun lojístiku. Reuniaun ba dala rua sei ko’alia kona-ba progresu no dezafiu hirak ne’ebé akontese durante hala’o sira-nia kna’ar hanesan Grupu Traballu Jéneru. Reuniaun ba dala tolu sei ko’alia kona-ba avaliasaun ba tinan ida implementasaun mekanismu GTJ iha distritu Covalima no reuniaun ikus sei hala’o Planu Asaun Jéneru ba tinan 2014.

Atividade seluk mak hala’o formasaun ba GTJ kona-ba konseitu baziku jéneru, analisa jéneru no Abordajen Integrada Jéneru no orsamentu sensivel jéneru no mós Violénsia Bazeia ba Jéneru no Lei Kontra Violénsia Doméstika.

Rezultadu husi planu hirak ne’e, GTJ hahú hakerek ona proposta no ikus mai hatama ona ba Ministériu Administrasaun Estatal atu suporta atividade hirak ne’e. Membru GTJ sira kontente tebes tanba sira foin mak tuir formasaun kona-ba konseitu baziku jéneru no analiza jéneru ba dala uluk. Sira haktuir katak sira foin mak hatene katak durante ne’e sosiedade nia interpretasaun ba jéneru ne’e sala no hanoin katak jéneru ne’e refere ba feto deit. Wainhira sira tuir formasaun ne’e sira rekoñese katak diferénsa jéneru fó implikasaun ba feto barak tebes-tebes hanesan sira hetan servisu todan tebes ne’ebé dala barak sosiedade no família nunka rekoñese sira-nia servisu ne’e.

Sira mós rekoñese katak feto nia servisu iha uma laran (doméstiku) bo’ot tebes no kontribui ba la’en nia servisu iha liur (públiku). Hanesan wainhira la’en ba servisu, nia tenke han, tenke hatais kaber no nia tenke prepara sasan atu lori ba servisu iha públiku. Buat hirak ne’e feto mak prepara ba nia laen ne’ebé atu servisu iha liur.

Ikus mai, sira mós hatutan katak Grupu Traballu Jéneru iha Covalima ne’e bele hala’o advokasia tanba iha ne’eba mosu problema barak ona. Importante maka tenke iha inisiativu atu servisu hamutuk atu promove igualdade jéneru iha ita nia servisu fatin. Sira mós rekoñese katak presiza servisu ho organizasaun sosiedade sivil sira tanba iha distritu ne’eba iha ona organizasaun naun-governamental (ONG) barak ne’ebé servisu iha área jéneru, ne’e duni importante tenke kolabora hamutuk.


Departamentu Media SEII | Author : Ubalda Alves
Loron Boot SEPI
Loron Internasionál Feto RuráL
Loron Nasionál Feto Timor-Leste
Kampaña Loron 16 Ativismu Kontra Violénsia Hasoru Feto
Loron Internasionál Feto
Arkivu
Statistika Vizitantes

00705841

Ohin loron : 49
Hits ohin loron : 580
Total : 125171
Hits : 705841
Online : 5