» Notisias

Kinta, 07 November 2013

Selebrasaun Loron Nasionál Feto Timor-Leste

Loron Nasionál Feto nudar loron ida ne’ebé importante tebes iha istória Timor-Leste. Loron ne’e hodi fó rekonhesimentu ba luta feto Timor-Leste sira iha resistênsia nia laran, liuliu ba saudoza Maria Tapó.

Maria Tapó, heroina ida ne’ebé husi Ornização Popular das Mulheres Timorense (OPMT) ne’ebé absorve polítika OPMT hodi luta ba dignidade feto no hasoru invasor militar Indonésia.

Nia moris iha Tapó, Distritu Bobonaro, feto iliterada no ema simples ida sai hanesan figura ezemplar ida ba feto maluk sira no Primeira Heróina ba Luta ba Libertasaun Nasional. Molok Indonésia invade ofisialmente iha loron 7 fulan Dezembru tinan 1975, iha tiha ona infiltrasaun inimigu iha área fronteira. Iha tempu ne’eba Forças Armadas da Libertação Nacional de Timor-Leste (FALINTIL) halo kedas resisténsia. Maria Tapó hanesan feto ida barani no fen ida ezemplar fó apoiu maka’as tebes ba nia kaben iha liña de fogo. Iha loron 3 Novembru 1975 wainhira nia kaben han hela, nia maka troka nia kaben hodi halo vijilánsia ho kilat iha liman, derepente inimigu halo asaltu, haree ba situasaun hanesan ne’e Saudosa Maria Tapó ho aten barani foti asaun reziste hasoru inimigu, hafoin inimigu tiru maka’as tebes-tebes hodi kona ita-nia feto maluk ne’e no nia mate kedas iha liña de fogo.

Hafoin nia mate, tuir sasin nain tolu hanesan Paulino Viegas Tilman, Domingos Mau no Santina Fernandes hato’o katak Maria Tapó nia feto maluk sira seluk ne’ebé sira la’o hamutuk haruka kedas karta ba Comité Central FRETILIN ho lian Portugués deklara nune’e: “Nós as Mulheres de Tapó não rendemos, nem renderemos, lutaremos até a nossa última gota de sangue.”
Ne’e katak:
“Ami feto Tapó sei la rende, ami sei la rende nafatin, ami sei funu nafatin, ami sei funu to’o ami nia ran turuk ikus liu nian.”

Loron Nasionál Feto
Hafoin simu tiha karta ne’e, Primeiru Ministru Repúblika Demokrátika Timor-Leste Nicolau Lobato halo inisiativa iha ailaran iha tinan 1976 hodi deside loron 3 fulan Novembru sai nu’udar Loron Nasionál ba Feto. Ho nune’e iha tinan 1977 husi Sorumutu Comité Central FRETILIN dekreta Rezolusaun ida ba loron 3 fulan Novembru sai nu’udar Loron Nasionál ba Feto Timor-Leste. Hahú husi ne’eba iha ailaran, tinan-tinan komemora Loron Nasionál ba Feto.

Liu tiha Restaurasaun Independénsia iha tinan 2002, iha Kongresu Nasional Feto Daruak, iha tinan 2004, ne’ebé hetan partisipasaun husi organizasaun feto hotu-hotu iha Timor-Leste tomak, maluk feto sira ezije katak Timor-Leste tenke iha loron nasional ba feto, atu fó valor no louvor ba feto sira tanba sira mós fó kontribuisaun maka’as ba Luta ba Libertasaun Nasionál husi 1975 to’o 1999.

Ezijénsia ne’e sai hanesan plataforma husi Kongresu Nasional Feto Daruak no hato’o ba Parlamentu Nasional hodi foti desizaun. Ikus mai Parlamentu Nasional aseita no halo Lei Númeru 17/1/3/2005, ne’ebé deside loron 3 fulan Novembru sai nu’udar Loron Nasionál ba Feto Timor-Leste.

Iha tinan 2013 ne’e Timor-Leste halo Komemorasaun Loron Nasionál ba Feto ba dala 36. Iha lorn 3 Novembru 2013, SEPI hato’o mensagem nasional ho konteudu fó parabens ba feto Timor-Leste tomak katak “Hateten Lae ba Violénsia Doméstika, Hamutuk ita Servisu ba Desenvolvimentu Nasional”. Iha Loron 4 Novembru, Amo Bispo Diocese Dili halo Misa Agradesimentu ba Herói/Heróina sira, no kontinua ho Kari Aifunan iha Cemitério dos Herois da Pátria, Metinaro ne’ebé SEPI organiza hamtuk ho grupu feto sira hanesan Rede Feto, Fokupers no selseluk tan.
Iha loron 5 – 8 Novembru iha Feira Fiar iha Sentru Konvensaun Dili ne’ebé hatudu produtu nasionál Timor-Leste sira hanesan Tais no selseluk tan.

Komemorasaun ne’e hetan partisipasaun mós husi Indonésia mak Menteri Negara Pemberdayaan Perempuan dan Perlindungan Anak (PP-PA RI) Sra. Linda Amalia Sari Gumelar ho nia kaben Sr. Agum Gumelar. Sira mai ho nia grupu múzika rasik hodi selebra loron bo’ot ne’e ho povu Timor-Leste. Rai sira seluk ne’ebé mós partisipa iha komemorasaun ne’e mak hanesan; Thailandia, Indonésia, Australia, no Burnei Darusalam. Representantes rai hirak ne’e sei to’o iha Dili iha 7 Novembru 2013 no rai idak-idak sei halo sorumutu bilaterál ho Sekretaria Estadu ba Promosaun Igualdade (SEPI).

Atu selebra komemorasaun Loron Nasionál Feto, sei iha Konsertu banda banda múzika artista Timor-Leste ho Indonésia hanesan; Galaxy, 5 de Oriente, ARK, Tubers-Sixty Nine (T-69), Dejukdil, KOTAK (Indonésia), Ofelia no Cidalia ne’ebé sei hala’o iha Paláciu do Governu loron 7 Novembru 2013 hahu’u oras tuku 6.00 lorokraik to’o hotu. Kotak hetan tulun (sponsor) rasik hodi mai Timor-Leste mak hanesan The Bangorz, Harley Davidson Jakarta no kompania nasional Timor-Leste ida.

Selebrasaun loron bo’ot feto nian ba dala uluk hanesan ita asiste durante ne’e iha media liuliu TVTL hatudu ona filme badak ne’ebé Sekrtária Estadu ba Promosaun Igualdede (SEPI) produs kona-ba: Loron Feto, filme husi 13 distritus kona-ba Kompromisiu Distritus, Direitu Feto, Perfil SEPI, nomos filmazen ida ne’ebé filmmaker sira produs ona hanesan; Wawata Topu.

Sekretária Estadu ba Promosaun Igualdede mós sei halo Sorumutu Ofisiál ho delegasaun husi rai idak-idak kona-ba kolaborasaun iha área Promosaun Igualdade Jéneru, liuliu oinsa kombate Violénsia Bazeia ba Jéneru inklui Violénsia Doméstika.


Departamentu Media SEII | Author : Carlito
Loron Boot SEPI
Loron Internasionál Feto RuráL
Loron Nasionál Feto Timor-Leste
Kampaña Loron 16 Ativismu Kontra Violénsia Hasoru Feto
Loron Internasionál Feto
Arkivu
Statistika Vizitantes

00666157

Ohin loron : 50
Hits ohin loron : 390
Total : 123291
Hits : 666157
Online : 2