» Notisias

Kuarta, 09 Juli 2014

Saida mak orsamentu sensivel jéneru?

Orsamentu sensivel jéneru la’os tau osan ketak ba feto iha programa governu nian. Orsamentu sensivel jéneru maka esforsu atu tetu prioridade governu ne’ebé refleta iha orsamentu no avalia oinsa orsamentu nia impaktu ba feto no mane, grupu feto no mane. Orsamentu sensivel jéneru la’os atu aloka osan ho númeru hanesan ba feto no mane, maibe atu haree saida mak impaktu husi orsamentu ne’e ba feto no mane no haree orsamentu ne’e responde ho adekuadu duni nesesidade feto no mane ka lae.

Orsamentu ninia karakter la’os neutru ba jéneru. Orsamentu bele promove igualdade entre feto no mane, bele mós aumenta tan dezigualdade, katak orsamentu bele aumenta diferensa rendimentu entre feto sira ho mane sira, bele mós hamenus diferensa ne’e. Orsamentu maka polítika ida husi polítika hirak governu nian ne’ebé iha influénsia bo’ot liu tanba sei la iha orsamentu governu sei la bele implementa governu nia polítika ka programa sira seluk.Orsamentu jéneru la’os deit kona-ba gastus, maibé haree mós reseita governu nian – katak: oinsa governu simu osan ne’ebé sira gasta – no ninia implikasaun ba feto no mane sira.

“Orsamentu jéneru”, “orsamentu sensivel jéneru” ka “orsamentu responsivu jéneru” maka liafuan ne’ebé uza ba inisiativa ne’ebé halo analiza husi perspetivu jéneru ba orsamentu iha nivel nasionál no distritál.

Rezultadu klaru ida husi inisiativa orsamentu jéneru maka igualdade ekonomia feto ne’ebé aumenta. Maske nune’e, orsamentu sensivel jéneru la’os deit kona-ba igualdade ba feto. Orsamentu sensivel jéneru mós bele hadi’ak efikásia, efisiénsia, akuntabilidade no transparansia husi orsamentu jeral estadu.

Orsamentu sensivel jéneru mós bele deskobre lakuna husi saida mak governu hatete sira halo no impaktu atuál hus polítika governu. Orsamentu jéneru bele mós hatudu prioridade husi orsamentu jeral estadu. Orsamentu jéneru bele mós sai nu’udar espasu ba sidadaun sira atu envolve iha prosesu hola desizaun estadu nian. Orsamentu sensivel jéneru fó dalan pratika ba governu atu implementa sira-nia obrigadaun bazeia ba tratadu direitus umanus internasionál hanesan Konvensaun kona-ba Halakon Forma Hotu-hotu Diskriminasaun Hasoru Feto (CEDAW – Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination Against Women) no Plataforma Asaun Beijing ne’ebé ejize “integrasau perspetiva jéneru iha desizaun orsamental kona-ba polítika no programa, hanesan mós finansiamentu adekuadu ba programa espesífika sira ba asegura igualdade entre feto ho mane” (Plataforma Asaun Beijing 345) no ezije ba governu sira atu “fasilita, iha nivel ne’ebé loos, prosesu orsamental ne’ebé nakloke no transparante liu.” (Plataforma Asaun Beijing 165)

Sei ita haree ba dala uluk, ita bele hanoin katak orsamentu estadu maka instrumentu polítika ne’ebé neutral ba jéneru. Orsamentu estadu mak trata finansas nu’udar agregadu: hanesan despesa no reseta, surplus no defisit. Iha nivel polítika ne’e la mensiona kona-ba ema. Maibé ema ne’ebé halo polítika ka formuladores de políticas (policy maker) la bele hanoin katak orsamentu governu no impostu nia impaktu hanesan ka igual ba mane no feto, tanba mane ho feto nia fatin jeralmente la hanesan iha posizaun sosiál no ekonomia.

Jéneru maka karakteristiku kulturalmente espesífiku ne’ebé identifika hahalok sosiál husi feto no mane sira no relasaun entre sira. Tanba ne’e, jéneru la’os deit refere ba feto ka mane, maibé ba relasaun entre sira, no oinsa forma husi relasaun ne’e konstruidu sosialmente.

Igualdade jéneru signifika katak feto no mane iha kondisaun ne’ebé igual ba realiza sira-nia direitus umanus no potensiál tomak hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasionál, polítika, ekonómika, sosiál no kulturál, no hetan benifisiu husi ninia rezultadu. Uluk liu, ema fiar katak igualdade bele realiza liu husi fó oportunidade hanesan ba feto no mane, bazeia ba hanoin katak oportunidade ne’e sei lori rezultadu hanesan. Maibé ohin loron konseitu igualdade rekońese katak dala barak presiza tratamentu diferente ba feto no mane para bele atinji rezultadu ne’ebé hanesan, tanba kondisaun moris ne’ebé la hanesan ka tanba presiza halo buat boot ida para bele halakon rezultadu husi diskriminasaun ne’ebé liu tiha ona.


Departamentu Media SEII | Author : Nug
Loron Boot SEPI
Loron Internasionál Feto RuráL
Loron Nasionál Feto Timor-Leste
Kampaña Loron 16 Ativismu Kontra Violénsia Hasoru Feto
Loron Internasionál Feto
Arkivu
Statistika Vizitantes

00667012

Ohin loron : 113
Hits ohin loron : 1245
Total : 123354
Hits : 667012
Online : 6