» Notisias

Sesta, 14 November 2014

SEPI sei Aprezenta Avaliasaun Nasionál ba Implementasaun Plataforma ba Asaun Beijing

S.E. Sekretária Estadu ba Promosaun Igualdade Sra. Idelta Maria Rodrigues sei lidera delegasaun Timor-Leste ba partisipa iha Konferénsia Ásia no Pasífiku kona-ba Igualdade Jéneru no Hakbiit Feto: Reve Beijing+20 iha sidade Bangkok, rai Tailândia, husi loron 17 to’o loron 20 fulan Novembru 2014. Objetivu ida husi konferénsia ne’e mak atu hafoun fila fali vontade polítika no kompromisu ba implemenasaun Plataforma Asaun Beijing. Objetivu seluk mak atu hakbiit mobilizasaun sosiál, konxiénsializasaun, no revitaliza debate públiku kona-ba Delegasaun ne’ebé kompostu husi SEPI nu’udar reprezentante Governu, Membru Parlamentu Nasionál, no reprezentante organizasaun sosiedade sivil ne’e sei partisipa iha enkontru ida ne’ebé organiza husi Komisaun Ekonómiku no Sosiál Nasoins Unidas ba Ásia no Pásifiku (United Nations Economic and Social Comission for Asia and the Pacific – UN ESCAP). Enkontru ne’e parte ida husi atividade boot ne’ebé hala’o ba tinan 20 Plataforma Asaun Beijing ne’ebé hala’o husi tinan 2014 to’o tinan 2015.

Konferénsia ne’e organiza ba Ministru/a sira no ofisial nivel as husi Ministériu sira ne’ebé responsavel ba igualdade jéneru, planeamentu, dezenvolvimentu sosiál no finansas husi nasaun sira iha rejian Ásia no Pasífiku. UN ESCAP mós konvida observadór sira husi organizasaun sosiedade sivil, organizasaun inter-governamental, Nasoins Unidas no parseiru dezenvolvimentu sira.

iha Konferénsia Ásia no Pasífiku kona-ba Igualdade Jéneru no Hakbiit Feto ne’e iha parte rua. Ida ba Ofisiál Altu Nivel ne’ebé atu haree ba progresu no dezafiu ba implementasaun Plataforma Asaun Beijing iha Ásia no Pasífiku. Ida seluk tan mak ba Nivel Ministeriál ne’ebé atu haree ba polítika hodi hasoru dezafiu ba atinje igualdade jéneru no hakbiit feto iha Ásia no Pasífiku no oportunidade ba aselera implementasaun Deklarasaun no Plataforma Asaun Beijing iha tempu liutiha tinan 2015. Iha konferénsia ne’e mós sei adopta Deklarasaun Ministeriál kona-ba Igualdade Jéneru no Hakbiit Feto, inklui sujestaun ba Komisaun kona-ba Estatus Feto relasiona ho progresu implementasaun Deklarasaun no Plataforma Asaun Beijing.

Iha konferénsia ne’e, Sekretária Estadu ba Promosaun Igualdade Sra. Idelta Maria Rodgrigues sei aprezenta rezultadu husi Avaliasaun Nasionál ba Implementasaun Deklarasaun no Plataforma ba Asaun Beijing nian ne’ebé Timor-Leste hala’o ona. Avaliasaun ne’e dala rua tiha ona Timor-Leste hala’o. Avaliasaun ba dahuluk hala’o husi Banku Dezenvolvimentu Ásia no avaliasaun ba daruak hala’o husi Sekretaria Estadu ba Promosaun Igualdade (SEPI) hamutuk ho UN Women nu’udar Entidade Nasoins Unidas ba Igualdade Jéneru no Hakbiit Feto.

Rezultadu husi avaliasaun ne’e hatudu katak Governu Timor-Leste iha kompromisu maka’as atu hadi’a no haburas feto sira-nia moris hodi fasilita sira para bele partisipa igual iha aspetu moris hotu-hotu. Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste deklara momoos katak feto no mane tenke hetan tratamentu ne’ebé igual iha aspetu hotu-hotu iha vida-moris nian. Konstituisaun mós garante protesaun kontra diskriminasaun bazeia ba seksu no igualdade direitu no obrigasaun sira iha vida familiár, polítika, ekonómiku, sosiál no kulturál.

Timor-Leste ativamente partisipa iha mekanizmu sira hodi rezolve dezigualdade jéneru iha nivel nasionál no internasionál. Governu Timor-Leste adere ona ba Protokolu Opsionál husi Konvensaun Nasoins Unidas nian kona-ba Halakon Diskriminasaun hotu-hotu Hasoru Feto (CEDAW – Convention on the Eliminatoin of all forms of Discrimination Against Women) iha loron 16, fulan-Abríl, tinan 2003. Timor-Leste foin mak restaura ninia independénsia iha loron 20, fulan-Maiu, tinan 2002 no ho lailais kedas halo ratifikasaun ba Konvensaun CEDAW ne’ebé fó mensajen forte ida ba Timor-Leste, embora hanesan nasaun ida joven liuhotu iha mundu ne’ebé preparadu ona hodi simu desizaun husi padraun internasionál direitus umanus nian.

Governu Timor-Leste rekoñese katak feto sira-nia partisipasaun importante ba dezenvolvimentu nasaun nian iha futuru. Timor-Leste ninia Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (2011-2030) ho vizaun ba futuru katak to’o tinan 2030 Timor-Leste sei atinje komunidade igualitáriu ida iha jéneru, ne’ebé valoriza tebetebes direitus umanus no feto sira-nia direitu, ne’ebé proteje no promove direitu hirak-ne’e iha lei no kultura.

Plataforma Asaun Beijing adopta iha Konferénsia Mundial kona-ba Feto ba Dahat iha sidade Beijing Repúblika Popular Xina iha tinan 1995 nu’udár ajenda ida ba hakbiit feto. Plataforma ne’e maka enkuadramentu politika no mapa dalan ba atinje igualdade jéneru no direitu feto nian. Plataforma ne’e estimula enerjia politika no mobilizasaun sosiál boot liu iha mundo tomak. Governu sira, organizasaun sosiedade sivil sira no parte sira seluk tan utiliza plataforma ne’e hodi halo esforsu ba halakon dezigualdade no diskriminasaun. Estadu Timor-Leste hahú husi tinan 2000 hola parte ativamente iha mekanizmu no sorumutu sira Komisaun ba Estatus Feto (Commission on the Status of Women) iha Nasoins Unidas, inklui Plataforma Asaun Beijing.


Departamentu Media SEII | Author : Nug
Loron Boot SEPI
Loron Internasionál Feto RuráL
Loron Nasionál Feto Timor-Leste
Kampaña Loron 16 Ativismu Kontra Violénsia Hasoru Feto
Loron Internasionál Feto
Arkivu
Statistika Vizitantes

00666149

Ohin loron : 49
Hits ohin loron : 382
Total : 123290
Hits : 666149
Online : 5