» Notisias

Kinta, 10 November 2016

Komemorasaun Loron Nasional Feto 2016 iha Suku Tapó, Munisipiu Bobonaro

Tapo Maliana-Sekret�ria Estadu ba Apoiu no Promosaun Sosiu-Ekon�mika Feto ( SEM ) komemora Loron Nasion�l Feto iha suco Tap� Postu Administrativu Bobonaro Munis�piu Bobonaro iha loron sanulu (10 ) fulan Novembru tinan 2016.

3 Novembru hanesan Loron Nasion�l Feto Timor-Leste ne�eb� maka komemora tinan-tinan, tinan kotuk SEM komemora Loron Nasion�l Feto iha Bazartete. Tinanida ne�e define halo iha Tapo ho objetivu atu hanoin fila-fali ita nia ero�na Maria Mapo nia mate, la��s de�it hanoin nia mate maib� liu-liu haree ba ninia luta hamutuk ho ero�na sira seluk ne�eb� oferese sira ninia �n ba libertasaun rai ida ne�e.

Iha abetura Prezidente autoridade Munis�piu Bobonaro ne�eb� sai hanesan reprezentante autoridade lok�. Primeiru hato�o bemvindu ba Sekret�ria Estaduno komitiva tomak ne�eb� desloka husi Dili mai iha fatin ida ne�e, agradese dala ida tan tanba bele f� fiar mai Munis�piu Bobonaro liu-liu suco Tap� atu sai uma na�in ba komemorasaun Loron Nasion�l Feto. Hatete Prezidente Autoridade Munis�piu Bobonaro Sr. Zeferino dos Santos.

Prezidente autoridade ne�e m�s husu ba Governu atu tau monumentu saudosa Maria Tap� iha kapit�l Munis�piu nian, atu n�ne�e karik iha eventu ruma bele selebra iha Saudosa nia monumentu refere aumenta Presidente Autoridade ne�e.

Iha fatin hanesanSekret�ria Estadu ba Apoiu no Promosaun Sosiu-Ekon�mika Feto (SEM) Sra. Veneranda Lemos hato�o katak, iha programa lubuk ida ona ne�eb� preparadu ba tinan oin no SEM tenke tur hamutuk fali tanba tinan ida ne�e espesi�l oituan tanba Funsaun P�blika komemora hamutuk ho SEM, no espera katak ho komemorasaun Loron Nasion�l F�to ninian ba oin la�os de�it SEM selebramesakmaib� komemorasaun ida ne�e bele halao hamutuk m�s ho entidades estadu sira seluk, liliu Minist�riu sira ne�eb�hetan val�r hodi n�ne�e bele valoriza fila-fali luta nain sira nia luta, liu-liu ita nian feto maluk sira.

Loron Nasion�l ida ne�e komemora ba dala 40, tanba ne�e mak SEMespera katak tinan oin mai ita bele halo buat ruma diak liu tan ida ne�e, i ohin m�ss iha selebrasaun ida ne�e SEM hamosu deklarasaun ida naran Deklarasaun Tap� atu husu ba estadu atu f� espasu iha Jardin dos Herois Metinaru espasu ida ba ita ninia mart�res da p�tria luta nain feto sira, tanba ita hakarak atu nasaun ida ne�e la��s deit reko�ese ita nia luta nain seluk maib� hanoin m�s feto katak feto hamotuk m�s ho mane, suporta malu mak ita bele hetan ita nia independensia ida ne�e.

Ikus liu molok hakotu intervensaun ida ne�e Sekret�ria Estadu ba Apoiu no Promosaun Sosiu-Ekon�mika Feto (SEM) Sra. Veneranda Lemos iha serem�nia selebrasaun Loron Nasion�l Feto iha Suku Tap� hatutan katak maluk sira hotu, feto maluk iha Timor laran tomak ka Timor oan sira hotu ne�eb� m�s iha rai liur atu hanoin nafatin, ita nia luta seidauk hotu ita nia independensia rai ninia ita hetan ona, maib� ita ninia luta atu liberta ita ninia soberania tot�l, ita seidauk hotu. Tanba ne�e mak husu ba feto maluk no timor oan hot-hotu atu hamutuk nafatin hodi luta ba ita ninia liberdade ka independensia tot�l, liu-liu ita nia mina Timor.

Seremonia Selebrasaun ne�e lao ho antusiismu husi Komunidade Suku Tapo no Entidades Nasional sira ne�e iha m�s apresiasaun J�neru husiSekret�ria Estadu ba Apoiu no Promosaun Sosiu-Ekon�mika Feto (SEM) ba li�as Minist�riu sira ne�eb� sai nudar manan nain husi sira nia politika ba implementasaun Abordajen Integradu J�neru tamba Apresiasaun j�neru nudar programa anual ida ne�eb� makina instituisaun feto tau hodi fo apresiasaun ba ministeriu hirak ne�eb� hatudu sira nia esforsu ba promove igualdade j�neru liu-liu husi avaliasaun ba orsamentu planu asaun anual no progresu husi implementasaun planu asaun anual. Apresiasaun jeneru foka ba implementasaun politika abordajen integradu jeneru. importantemente integrasaun komprimisiu jeneru ha�at iha planu orsamentu no implementasaun iha ministeriu sira.

Komprimisiu haat ne�e inklui komprimisiu internasional sira hanesan Objektivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS) konvensaun ba halakon diskriminasaun iha forma oi-oin hodi hasoru feto ka CEDAW no komprimisu nasional sira hanesan planu estrat�jia dezemvolvimentu 2011 to 2030 planu asaun ba violensia bazeia ba j�neru , planu asaun nasional ba rezolusaun konsellu seguransa 2011 no deklarasaun omprimisiu.

Atu implementa komprimisiu j�neru hirak ne�e hotu iha li�a minist�riu no Sekretaria Estadu sira relevante presiza inklui planu asaun anual aloka orsamentu adekuadu ba nia implementasaun no hatudu progresu ba implementasaun planu asaun no orsamentu ne�eb� adekuadu no sensiv�l ba j�neru. Estadu nia komitmentu maka atu promove igualdade.

Bazeia ba observasaun no seleksaun ba dokumentus aplikasaun ne�eb� tama ekipa penelista hili Minit�riu tolu hanesan manan nain ba apresiasaun J�neru, 2016 mak hanesan tuir mai ne�e;

1. Primeiru Lugar hetan val�r 219 monu ba Miniet�riu Interior;
2. Segundu Lug�r ho valor 211 monu ba �Minist�riu Solidariedade Sosi�l;
3. Terseiru Lug�r ho val�r 201 monu ba �Minist�riu Obras P�blika no Telekomunikasaun.


Departamentu Media SEII | Author : Media SEM
Loron Boot SEPI
Loron Internasionál Feto RuráL
Loron Nasionál Feto Timor-Leste
Kampaña Loron 16 Ativismu Kontra Violénsia Hasoru Feto
Loron Internasionál Feto
Arkivu
Statistika Vizitantes

00667334

Ohin loron : 160
Hits ohin loron : 1567
Total : 123401
Hits : 667334
Online : 7