» Notisias

Kuarta, 11 Maret 2020

SEII, MNEC hamutuk ho UN Women komemora Loron Internasionál Feto iha Gleno-Ermera

Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun, Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus, Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Dionísio da Costa Babo Soares, Vice-Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Angelina Lopes Sarmento,   hamutuk ho UN Women Timor-Leste hala’o komemorasaun loron Internasionál Feto ne’ebé monu iha loron 8 fulan Marsu tinan 2020 iha Gleno-Ermera.

Komemorasaun ne’e internasionalmente hala’o iha mundu tomak hodi fó rekoñesimentu  ba atinjimentu ne’ebé feto sira hetan  la haree ba sira-nia nasionalidade, lian, lisan, fizíka ka afiliasaun polítika ruma. Iha tinan ida ne’e tema ba loron Internasionál Feto mak “Ha’u Mak Jerasaun Igualdade: Hakonu Direitu Feto nian” katak atu aselera igualdade jéneru ita presiza involve ema hotu-hotu husi tinan oioin, identidade oioin no husi setór oioin hodi hamriik iha solidariedade hodi promove igualdade ne’ebé progresivu liu ba hakbiit feto, labarik-feto iha fatin hotu.

Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun iha ninia intervensaun hatete katak iha tinan ida ne’e ita mós komemora tinan 25 deklarasaun Peking ne’ebé ho nia plataforma ne’ebé asina no foka ba área kritíka 12 ne’ebé la’ós sai preukupasaun feto nian deit maibé sai preukupasaun ema no Governu hotu nian no ita presiza hadia’k ho polítika Governu ida ne’ebé di’ak. “Wainhira Governu iha polítika ida di’ak no iha programa ne’ebé di’ak neneik-neneik ita sei bele hatan ba preukupasaun hirak ne’e no ita-fiar katak neneik-neneik feto no labarik-feto bele goja liberdade hodi hili partisipa iha polítika, atu bele hetan edukasaun, bele asesu ba saúde atu bele iha rendimentu no moris iha sosiedade sira ne’ebé livre hosi violénsia no deskriminasaun’, dehan Maria José da Fonseca.

Nia hatutan katak tinan ida ne’e ita mós komemora tinan 20 rezolusaun Konsellu Seguransa 1325 kona-ba Feto, Pás no Seguransa. iha progresu lubuk boot ida ne’ebé ita atinji ona iha serbisu oioin, intervensaun setoriál iha rai oioin no ita atinji buat barak ona. Maibé klaru katak ita sei nafatin haree iha Timor no iha fatin seluk mós dezigualdade no diskriminsaun sei nafatin akontese.

“Maske dezigualdade iha setór hotu-hotu kontinua aas maibé iha tempu rezistensia to’o agora partisipasaun feto nian aas tebes. Feto involve kaer kilat, feto involve frente diplomátika, frenti klandestina no iha fatin hotu-hotu feto involve. Ohin loron ita iha feto pilota, feto enjeñaria, feto ne’ebé lori ekipamentus pezadu, ita-nia reprezentasaun iha parlamentu aas, ita iha membru Governu feto, ita iha funsionalismu publiku persentajen maske neneik maibé sae ba bebeik no tinan ida ne’e ita haksolok tanba ita iha feto ida ne’ebé sai Administradora munisípiu Manufahi no ita hein sei iha tan hosi munisípiu seluk iha futuru”, salienta Maria José da Fonseca.

Iha fatin hanesan Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Dionísio da Costa Babo Soares hateten katak dezafiu no difikuldade ne’ebé feto sira infrenta presiza tau espasu atu bele fó korajen hodi hametin liután feto sira-nia futuru.

“Ita-nia sosiedade ida ne’ebé mak koñesidu ho sosiedade patriarka, sosiedade ne’ebe dala ruma valoriza no fó liu favoritismu ba iha jéneru ida ne’ebé naran mane, tanba ne’e ita haree tau tiha pozisaun feto nian ba iha segunda klase tanba ne’e, importante tebes atu ita bele revidi fila fali sentimentu ne’ebé ita hanoin katak bele kria espasu atu bele loke oportunidade ba ita-nia feto maluk sira , atu komunga didi’ak ita-nia lejislasaun ne’ebe iha no ita-nia oportunidade iha direitus ne’ebe konsagra iha konstituisaun RDTL”, dehan Dionísio.

Entertantu Vice-Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Angelina Lopes Sarmento liuhosi ninia intervista ho jurnalista sira hatete katak presiza valoriza no rekoñese feto sira ne’ebé mate tanba luta ba igualdade jéneru. Maske nune’e nia rekoñese katak atu luta ba igualdade jéneru presiza involve mane sira.

“Ita-nia saudoza sira seluk ne’ebé hahú inisiativa luta ba igualdade jeneru , ita presiza valoriza no rekoñese sira, la’ós ita rekoñese sira liu husi komemorasaun maibé feto presiza serbisu maka’as, feto kontinua halo advokasia, feto presiza toma inisiativa ida que proativu liu atu rekere nia direitu no keta haluha mane mak parseiru importante ba iha prosesu ida ne’e, mane mak prosesu xave atu konsensializa sira no bolu sira atu mai hamutuk ho ita, hamutuk ho sira ita luta ba igualdade jéneru”, dehan Angelina.

UN Women Timor-Leste ne’ebé parseiru importante hosi Governu, liuhosi xefe Sunita Caminha informa katak Ermera hanesan fatin ida hosi Timor-Leste ne’ebé feto hamriik metin hamutuk ho mane sira kontribui ba dezenvolvimentu.

“Liu tinan 20 liubá Sra. Ana Xavier de Conceição Lemos mak nu’udar pesoál ida iha ONU ne’ebé asegura ninia komunidade bele goja iha referendum no sakrifika nia moris ba Timor-Leste nia Independénsia. Antes nia mate nia fohatene ba nia-oan katak ema tenki sakrifika nia-an ba futuru sira-nia nasaun. Sra. Ana maka nu’udar feto ida husi feto barak iha Timor-Leste nia istória ne’ebé lidera no kontribui ba sira-nia komunidade liuhosi Serbisu ba justisa no direitus humanus. Ohin Ermera mós sai fatin ba superintendente Natersia Martins, ne’ebé lidera PNTL nu’udar Komandante PNTL munisípiu Ermera no feto primeiru hodi asumi kargu ida ne’e. Sra. Ana no superintendente Natersia, rua husi feto barak iha Ermera ne’ebé halo influénsia ba nasaun nia istória iha dezenvolvimentu iha dalan oioin”, tenik Sunita.

Komemorasaun ne’e prenxe ho espozisaun no hahan tradisionál ne’ebé fornese hosi nasaun ida-idak ne’ebé ninia embaixada iha Timor-Leste no dansa kultura hosi estudante Eskola Portugúesa Ermera.

Rohan hosi seremónia ne’e, Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun hamutuk ho komitiva entrega kronograma ba oan hosi Ana Xavier de Conceição Lemos no superintendente Natersia Martins hodi hatudu ba ita istória balu hosi istória barak kona-ba feto sira-nia kontribuisaun sira hodi dezenvolve Timor-Leste hosi tinan 1974-2020.

Komemorasaun ne’e partisipa hosi Sekretária Meza Parlamento Nasionál; Prezidente Komisaun C Parlamento Nasionál, distintas deputadu komisaun F, G no GMPTL Parlamentu Nasionál; Prezidenti Autoridade Munisípiu Ermera; Embaixadór Uniaun Europeia, Portugal, Filipina; Nasoins Unidas; UN Women; Reprezentante korpus diplomátiku; Parseiru dezenvolvimentu; Reprezentante sosiedade sivíl, PNTL; FFDTL; Liña ministeriais; estudante no komunidade Gleno-Ermera.


Departamentu Media SEII | Author : Média SEII
Loron Boot SEPI
Loron Internasionál Feto RuráL
Loron Nasionál Feto Timor-Leste
Kampaña Loron 16 Ativismu Kontra Violénsia Hasoru Feto
Loron Internasionál Feto
Arkivu
Statistika Vizitantes

00667735

Ohin loron : 6
Hits ohin loron : 21
Total : 123456
Hits : 667735
Online : 4