» Notisias

Sesta, 13 Maret 2020

Governu Timor-Leste, Uniaun Europeia no ONU lansa Inisiativa Spotlight atu Hakotu Violénsia Hasoru Feto no Labarik-Feto

Dili, 5 Marsu 2020-- Sua Exelénsia Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun, Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus, hala’o lansamentu ba inisiativa spotlight EU-ONU ho prezensa husi membru Governu, Delegasaun Uniaun Europeia, Nasoins Unidas, Korpus Diplomátiku/a, emprezáriu/a, akadémiku/a no organizasaun sosiedade sivíl sira.

Violénsia hasoru feto no labarik-feto hanesan violasaun direitus umanus ne’ebé boot liu no kontinua akontese no fó problema ba mundu. Ida-ne’e hanesan dezafiu prinsipál ida ba iha realizasaun direitu husi feto no labarik-feto atu atinji objetivu dezenvolviemtnu sustentável. Inisiativa spotlight ho objetivu atu halakon forma oioin husi violénsia hasoru feto no labarik-feto iha tinan 2030.

Timor-Leste hanesan nasaun ida ne’ebé hetan benefisia husi inisiativa spotlight ho apoiu husi Governu, sosiedade sivíl nune’e mós parseiru sira ba halakon violénsia hasoru feto no labarik-feto sira. Hafoin atinji progresu signifikante iha tinan 20 nia laran hafoin vota istóriku ba ukun rasik-an, Timor-Leste hatudu ona ninia kompromisu atu hakotu violénsia hasoru feto no labarik-feto (EVAWG-sila Inglés) no violénsia parseiru íntimu. Aleinde vizaun ba igualdade, violénsia hasoru feto sei sai nafatin obstákulu, ho estimasaun 38 % to’o 50% feto hetan violénsia iha sira-nia moris tomak.

Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun iha nia intervensaun hatete katak Governu liuhosi SEII sei kontinua atu serbisu hamutuk ho parseiru hotu atu hakotu violénsia hasoru feto no labarik-feto.

“Violénsia hasoru feto no labarik-feto no se de’it sei la aseitavel iha sosiedade ne’ebé de’it. Tanba ida-ne’e Sekretaria Estadu ba Igualdade no Inkluzaun halo esforsu tomak hamutuk ho parseiru nasionál no internasionál sira liuhosi rede referál halo sosializasaun, fó formasaun, organiza semináriu hala’o kampaña loron 16 ativizmu tinan-tinan hodi hasa’e konxiénsia ema nian hodi hakotu violénsia hasoru feto no labarik-feto iha Timor-Leste”, dehan Maria José da Fonseca.

Membru Governu ne’e mós hatutan tan katak inisiativa spotlight ida ne’e aliña duni ho kompromisu Governu dawalu nian no nia hein katak iha tinan 3 nia laran projetu ne’e bele hetan rezultadu ne’ebé di’ak.

“Ha’u lori Governu konstitusionál dawalu nia-naran hakarak hato’o apresiasaun ba inisiativa spotlight ida ne’ebé aliña ho kompromisu Governu nian atu promove no proteje komunidade no direitu feto no labarik feto sira-nian. Ha’u hein katak wainhira insiativa projetu spotlight ne’e remata iha tinan 3 nia laran ita bele deklara duni hosi munisípiu 3 ne’e livre hosi violénsia no ita sei hamutuk haree programa saida maka presiza atu halo, atu kontinua mantein situasaun ida ne’e, tanba klaru que ita halo esforsu barak iha tinan 3 nia laran e ita hakarak atu hala’o nafatin esforsu sira ba kombate violénsia iha munisípiu sira ne’e”, tenik Maria José da Fonseca.

Lansamentu ofisiál ne’e hanesan faze dahuluk husi inisiativa spotlight ne’ebé sei hala’o uluk iha munisípiu prioridade 3 mak hanesan Bobonaro, Ermera no Viqueque. Programa ne’e ho objetivu atu apoia sasukat sira Governu nian atu halakon forma hotu husi prátika perigu ba violénsia hasoru feto no labarik-feto sira. Investimentu tinan 3 husi inisiativa spotlight iha Timor-Leste ho totál orsamentu hamutuk 15 milloins dolares amerikanu. Ninia objetivu mak atu hametin enkuadramentu legál nasaun no instituisaun sira, halo promosaun ba norma positivu sosiál nian, hasa’e asesu hodi apoia serbisu ba sobrevivente husi violénsia, hadi’ak kolesaun no utilizasaun dadus ba iha halo polítika ne’ebé di’ak liu no hametin parseria ho organizasaun sosiedade sivíl sira. Inisiativu ne’e lidera husi UN Women, PNUD, UNICEF, UNFPA no ILO.

“Violénsia hasoru feto no labarik-feto impede atijimentu husi direitus umanus no dezenvolvimentu iha sosiedade saida de’it. Iha Timor-Leste Nasoins Unidas serbisu hamutuk ho ema no instituisaun barak, husi altu nível ba to’o povu kiik, inklui Governu, sosiedade sivíl, setór privadu, parseiru dezenvolvimentu, mane no labarik-mane sira, feto no labarik-feto sira atu halo mudansa loloos. Ba Nasoins Unidas, inisiativa spotlight ne’e hanesan aproximasaun foun ida atu alkansa igualdade jéneru iha espíritu unidade, parseria no mútuu hosi ájensia 5 nasoins unidas hodi serbisu hamutuk atu alkansa metas globál iha tinan 2030”, dehan Roy Trivedy, Koordenadór Rezidente Nasoins Unidas iha Timor-Leste.

Inisiativa Spotlight hanesan parseiru plurianuál entre Uniaun Europeia no Nasoins Unidas, ho ninia investimentu globál hamutuk 500 milloins EURO ka 550 milloins dolares amerikanu, ho objetivu atu halakon forma oioin husi violénsia hasoru feto no labarik-feto iha tinan 2030. Iha Timor-Leste inisiativa ida-ne’e sei foka liu ba iha eliminasaun violénsia doméstika no violénsia parseiru íntimu no programa ne’e sei hala’o iha tinan 3 nia laran ho investimentu orsamentu hamutuk 15 miloins dolares ámerikanu no sei lidera hosi UN Women, UNDP, UNICEF, UNFPA no ILO.

“Uniaun Europeia kontente tebes atu apoiu esforsu Timor-Leste atu halakon perigu sira hosi violénsia ne’ebé boot hasoru feto no labarik-feto. Inisiativa spotlight sei involve ema hotu-hotu iha esforsu hirak ne’e, inklui mane no labarik-mane, ne’ebé kuandu laiha sira ita sei la susesu. Sosiedade ne’ebé livre husi violénsia bazeia ba jéneru ne’e sosiedade ne’ebé igual liu, ida ne’ebé ema hotu goja ninia direitu no oportunidade ne’ebé hanesan. Violénsia bazeia ba jéneru ne’e violasaun direitus umanus ne’ebé dokumenta di’ak no sai bareira ida ba iha partisipasaun sosiál, polítika no ekonomia. Ida-ne’e estraga seguransa, dignidade no saúde husi vítima ne’ebé hetan eperiénsia ne’e. Inisiativa spotlight sei hasa’e esforsu no hametin instituisaun atu asegura feto no labarik-feto sei la moris tan iha tauk nia laran”, tenik Andrew Jacobs, Embaixadór Uniaun Europeia ba Timor-Leste.

Vizaun jerál husi inisiativa spotlight iha Timor-Leste mak feto no labarik-feto goja sira-nia direitu hodi moris livre husi violénsia iha nasaun Timor-Leste ne’ebé inkluzivu no igualdade jéneru. Programa ne’e aliña ho Timor-Leste nia “Planu Asaun Anuál kona-ba Violénsia bazeia ba Jéneru (2017-2021)” no meta nasionál objetivu dezenvolvimentu sustentável (ODS). Ida-ne’e sei kontribui ba iha eliminasaun violénsia doméstika/violénsia parseiru íntimu (DV/IPV sila Inglés) liuhusi atendimentu ba nesesidade feto no labarik-feto no rezolve kauza husi violénsia hasoru feto no labarik-feto, liuhosi aproximasaun multisetoriál no intersetoriál iha modelu ekolojia hotu.

Lansamentu ne’e hetan partisipasaun hosi Ministra da Edukasaun, Juventude no Desportu, Dulce de Jesus Soares; Prezidente GMPTL Parlamentu Nasionál, Lidia Norberta dos Santos Martins; Eis Prezidente da Repúblika, José Ramos Horta; Korpus Diplomátiku; Sosiedade sivíl; Reprezentante liña ministeriais; PNTL; Parseiru Dezenvolvimentu; Estudantes no ONG sira ne’ebé serbisu iha área promosaun igualdade jéneru no inkluzaun.


Departamentu Media SEII | Author :
Loron Boot SEPI
Loron Internasionál Feto RuráL
Loron Nasionál Feto Timor-Leste
Kampaña Loron 16 Ativismu Kontra Violénsia Hasoru Feto
Loron Internasionál Feto
Arkivu
Statistika Vizitantes

00666018

Ohin loron : 34
Hits ohin loron : 251
Total : 123275
Hits : 666018
Online : 2