» Notisias

Kuarta, 17 April 2013

Identifika Progresu no Dezafiu Implementasaun PAN Violénsia Bazeia ba Jéneru

Kombate violénsia bazeia ba jéneru maka área importante ida ba SEPI nia knaar. Estatístika husi Demographic Health Survey iha tinan 2010 hatudu katak 38% feto Timor-Leste iha esperiénsia violénsia fízika hahú husi idade tinan 15, no autór prinsipál ba hahalok ne’e mak sira-nia la’en ka espouza. Violénsia doméstika maka forma ne’ebé barak liu husi violénsia bazeia ba jéneru. Survey ne’e mós hatudu katak feto 27% deit mak husu tulun ba sira-nia família atu hela loron hirak hamutuk ho sira sei sira tenke halai husi sira-nia uma tanba hetan violénsia, no uitoan liután, katak 20% ne’ebé bele husu ajuda finanseiru ba sira-nia bainhira presiza.

Lia-fuan ne’e hato’o husi Sekretaria Estadu ba Promosaun Igualdade Sra. Idelta Maria Rodrigues iha “Konsultasaun Nasionál kona-ba Identifika Progresu no Dezafiu ba Kontinuasaun Implementasaun Planu Asaun Nasionál ba Violénsia Bazeia ba Jéneru” ne’ebé SEPI organiza hamutuk ho Banku Mundiál, iha Hotel Timor, Dili, loron 16 Abril 2013.

“Foin iha fulan Jullu 2010 Timor-Leste iha ona Lei Kontra Violénsia Doméstika, ne’ebé lori tempu tinan 10 ba dezenvolve lei ne’e. Hetan tia aprovazaun, SEPI foka liu ba diseminazaun lei ne’e ba públiku, no mós parte relevante hanesan konsellu suku para sira bele kompriende sira-nia knaar no responsabilidade,” tenik Sr. Idelta Maria Rodrigues. Lei ne’e hato’o ba públiku natureza husi violénsia doméstika nu’udar krime publiku, ne’ebé ema hotu-hotu bele hato’o keixa, la’ós deit ema ne’ebé envolve diretamente. Lei ne’e fó protesaun legal, rekursu no servisu apoiu ba vítima ka sobrevivente husi violénsia sira-ne’e. Definisaun kona-ba violénsia luan liu kobre violénsia fíziku, seksuál, psikolojika, no ekonomiku, no aplika ba hahalok ne’ebé akontese iha kontestu família ka kontestu íntimu ne’ebé iha influénsia fízika ka ekonomika, inklui labarik no ema ne’ebé servisu iha uma laran.

“Lei ne’e hetan tiha aprovasaun, SEPI hala’o konsultasaun ho instituisaun Governu, sosiedade sivil, no fornesedór servisu sira durante periodu besik tinan ida ho objetivu atu dezenvolve Planu Asaun Nasionál kona-ba Violénsia Bazeia ba Jéneru. Planu ne’e hetan aprovasaun husi Konsellu Ministru besik tinan ida liu ba, iha fulan Maiu 20120,” katak Sekretaria Estadu.

Workshop ohin loron, tuir Sra. Idelta Maria Rodrigues, ita sei diskuti kona-ba progresu no dezafiu implementasaun PAN husi perspetivu Governu, ONG no fornesedór servisu, relasiona ho Relatóriu ba Parlamentu Nasionál kona-ba PAN VBJ 2012 ne’ebé hakerek hotu ona.

“Iha Timor-Leste, ami utiliza ona mekanizmu koordenasaun ne’ebé importante mak Rede Referál. Mekanizmu ne’e hahú iha tinan 2001 hodi fó apoiu ba vítima violénsia bazeia ba jéneru husi fornesedór servisu organizasaun naun-governamentál oi-oin no Unidade Ema Vulneravel (VPU) PNTL,” tenik Sra. Idelta Maria Rodrigues. “Iha tinan 2006, rede ne’e mós habelar tán hodi inklui Governu no ONU. Rede ne’e jere kazu oioin inklui violénsia doméstika, tráfiku umanu no abuza labarik, no haree liu ba asesu ba asisténsia legal, saúde, sosiál no psiko-sosiál, no mós haree ba estratéjia protesaun no advokasia.” Hahú husi tinan 2010, Governu Timor-Leste mak halo koordenasaun ba Rede Referál, ne’ebé fahe ba rua: ida mak Estratéjia no Advokasia lidera husi SEPI no ida kona-ba Fornesedór Servisu lidera husi Ministériu Solidariedade Sosiál. Rede Referál ne’e mós existe iha nivel distritu ho apoiu husi Ofisiál Protesaun Labarik no ONG feto. Tuir Sekretaria Estadu, rede iha nivel nasionál no distritu sei presiza rekursu umanu no finanseiru.

Sekretaria Estadu mós hatete katak nia kontente ho reuniaun Komisaun kona-ba Estadu Feto iha Nova Yorke ne’ebé nia partisipa tanba iha reuniaun ho tema “Halakon no Prevene Forma Hotu-hotu Violénesia hasoru Feto no Labarik Feto” ne’e nia rezultadu maka dokumentu ida ne’ebé kondena forma hotu-hotu violénsia bazeia ba jéneru no haforsa fila-fali katak parte hotu-hotu tenke hapara forma hotu-hotu violénsia bazeia ba jéneru kolabora ho governu, sosiedade sivil, setór privadu no seluk-seluk tan. “Reprezentante sosiedade sivil na’in rua partisipa iha reuniaun ne’e, hau deseju sira na’in rua sei aprezenta sira-nia esperiénsia iha CSW,” katak Sekretaria Estadu.

Sra. Idelta Maria Rodrigues mós hato’o ninia apresiasaun ba Banku Mundial ne’ebé kolabora ho SEPI organiza workshop ida ne’e no deseja katak instituisaun rua ne’e bele dezenvolve relasaun ne’ebé util no dura ba promosaun igualdade iha Timor-Leste. Sekretaria Estadu mós espera katak Banku Mundial bele ajuda Timor-Leste hodi hetan asesu ba fonte orsamentu oi-oin ba apoiu prevensaun no halakon violénesia bazeia ba jéneru no fornese asisténsia ba vítima sira.

Konsultasaun Nasionál kona-ba Identifika Progresu no Dezafiu ba Kontinuasaun Implementasaun Planu Asaun Nasionál ba Violénsia Bazeia ba Jéneru ne’e hetan partisipasaun husi Country Manager Banku Mundial Sr. Luis Constantino, Senior Consel Sra. Isabella Micali-Drossos, perita esternál Sra. Sonia Amaral (husi Brazil) no Sra. Yolanda Serrano (husi Espańol), membru Koordenasaun Inter-Ministeriál Governu no ONG, Rede Referál husi nivel nasionál no distritál, VPU PNTL, reprezentante no instituisaun doador sira.


Departamentu Media SEII | Author : Nug
Loron Boot SEPI
Loron Internasionál Feto RuráL
Loron Nasionál Feto Timor-Leste
Kampaña Loron 16 Ativismu Kontra Violénsia Hasoru Feto
Loron Internasionál Feto
Arkivu
Statistika Vizitantes

00708369

Ohin loron : 169
Hits ohin loron : 1455
Total : 125453
Hits : 708369
Online : 2