» Notisias

Tersa, 26 Februari 2013

Sekretaria Estadu ba Promosaun Igualdade reprezenta Timor-Leste iha Komisaun kona-ba Estatutu Feto ONU

Sekretaria Estadu ba Promosaun Igualdade Sra. Idelta Maria Rodrigues sei reprezenta Timor-Leste iha reuniaun ba dala 57 Komisaun kona-ba Estatutu Feto (Commission on the Status of Women - CSW) husi Organizasaun Nasoens Unidas (ONU). Reuniaun ne’e sei hala’o hahú husi loron 4 to’o 15 fulan Marsu 2013 iha sidade Nova Yorke, rai Estadus Unidus Amérika.

Tinan-tinan CSW hala’o reuniaun iha Kuartél Jerál ONU nian hodi avalia progresu kona-ba igualdade jéneru, identifika dezafiu, define padraun globál no elabora polítika konkretu hodi promove igualdade jéneru no progresu feto iha mundo tomak. Ajénsia ONU sira no mós ONG sira hola parte ativu iha reuniaun anuál ne’e hodi apoiu esforsu integra feto sira ba abordajen no programa dezenvolvimentu.

Tema prioridade ba reuniaun ne’e maka halakon no prevene violénsia ba feto no labarik feto. Ninia tema revista mak: fahe responsabilidade igual ka hanesan entre feto no mane, inklui fó kuidadu iha kontestu HIV/AIDS. Sekretaria Estadu ba Promosaun Igualdade Sra. Idelta Maria Rodrigues iha reuniaun ne’e sei aprezenta Timor-Leste nia esforsu ba halakon forma hotu-hotu violénsia hasoru feto no labarik sira, no sei esplika liu kona-ba Planu Asaun Nasionál ba Violénsia bazeia ba Jéneru no ninia implementasaun.

Iha reuniaun ne’e, alende diskusaun jéral kona-ba asuntu relevante sira, partisipante sira mós sei hala’o diskusaun painel ho peritus sira. Painel peritus ne’e sei hala’o konaba asuntu dezenvolvimentu kapasidade kona-ba abordajen integrada jéneru relasiona ho halakon no prevene violénsia hasoru feto no asuntu prinsipál iha agenda dezenvolvimentu pós-2015. Partisipante sira mós sei halao dialogu interaktivu hodi haree responsabilidade igual ka hanesan entre feto ho mane, ne’ebé foka liu ba: norma no estereótipu jéneru, sosializasaun no relasaun poder, no fahe no halo balansu responsabilidade uma laran no servisu.

Partisipante ba reuniaun ne’e mak reprezentante sira husi Nasaun Membru Konsellu Ekonomia no Sosiál ONU ne’ebé mai husi mundo tomak. Partisipante sira mós sei haree ba asuntu ne’ebé mosu no abordajen foun ba asuntu sira ne’ebé afeita ba situasaun feto no igualdade entre feto ho mane.

Komisaun kona-ba Estatutu Feto mak komisaun funsionál ida husi Konsellu Ekonomia no Sosiál Organizasaun Nasoens Unidas. Komisaun ne’e mak orgaun prinsipál ne’ebé halo polítika kona-ba igualdade jéneru no progresu feto. Tinan-tinan reprezentante husi Nasaun Membru halibur hamutuk iha Kuartel Jeral ONU nian iha Nova Yorke hodi avalia progresu kona-ba igualdade jéneru, identifika dezafiu, define padraun global no elabora polítika konkreta ba promove igualdade jéneru no hakbiit feto iha mundo tomak.

Komisaun kona-ba Estatutu Feto estabelese bazeia ba Rezolusaun Konsellu Ekonomia no Sosiál 11 (II) loron 21 Juñu 1946 ho objetivu prepara rekomendasaun no raltóriu kona-ba promosaun direitu feto iha área polítika, ekonomia, sivil, sosiál no edukasaun.


Departamentu Media SEII | Author : Nug
Loron Boot SEPI
Loron Internasionál Feto RuráL
Loron Nasionál Feto Timor-Leste
Kampaña Loron 16 Ativismu Kontra Violénsia Hasoru Feto
Loron Internasionál Feto
Arkivu
Statistika Vizitantes

00706895

Ohin loron : 161
Hits ohin loron : 1634
Total : 125283
Hits : 706895
Online : 4