» Notisias

Tersa, 21 Mei 2013

Feto nia Lian ba Estabelesimentu Munisipiu iha Dili

Iha loron 3 fulan Maiu 2013, reprezentante feto husi suku hotu-hotu Distritu Dili halibur hamutuk iha salaun Distritu Dili hodi halo diskusaun kona-ba sira-nia hanoin kona-ba estabelesimentu Munisipiu iha Dili. Tuir mai mak rezultadu husi diskusaun ne’e ne’ebé sei lori ba hato’o iha konsultasaun ne’ebé Primeiru Ministru hala’o iha loron 25 fulan Maiu 2013.

Feto nia Lian ba Estabelesimentu Munisipiu iha Dili

Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste tau importansia ba desentralizasaun no poder lokál ne’ebé hakerek iha artigu 5 no 72. Atu implementa politika desentralizasaun, Governu hakerek ona esbozu lei desentralizasaun, hala’o mós kapasitasaun oin-oin ba rekursus humanus no hari’i infra-estrutura báziku importante liu hosi programa PDD, PDID no programa seluk mós. Polítika desentralizasaun sai buat ne’ebé importante liu iha 5 Governu Konstitusional ne’ebé estabelese Sekretariu Estadu ba Asuntu Desentralizasaun no Administrasaun ( SEDA) iha tinan 2012. Desentralizasaun nia objetivu mak atu hakbesik governo ba povo atu bele fo asisténsia ne’ebe diak no servi diak ba povo hodi resolve problema mukit, atu hili lideransa lokál ne’ebé bele hala’o transformasaun iha komunidade laran, atu komunidade bele partisipa diak iha dezenvolvimentu lokál, atu bele dezenvolve valores kulturais iha fatin ne’ebé refere ne’ebé sai identitas kultura lokál ne’ebé sei hametin kultura nasionál.

Distritu Dili hanesan distritu ne’ebé iha kapital ho pozisaun jeografika iha luan hamutuk 372 km2 ho totál populasaun 234.026 ne’ebé kompostu husi mane hamutuk 124.388 no feto hamutuk 109.638 tuir Sensu 2010. Distritu Dili iha sub–distritu 6, suku 31 no aldeias 241. Distritu Dili iha potensia naturais ne’ebé furak ne’ebé kontribui ba turismu. Iha potensia rekursus humanus ne’ebé naton atu bele implementa munisipiu, iha mós potensia ekonomia ne’ebé bo’ot hodi kontribui ona ba taxa no ba rendimentu orsamentu estadu nian, iha mós dezenvolvimentu infra-estrutura no dezenvolvimentu setores oin-oin ne’ebé fokus liu iha Dili hanesan sidade kapital.

Feto hanesan ajensia ba dezenvolvimentu kontribui ona ba prosesu dezenvolvimentu iha ami nia distritu Dili, liu husi hakbi’it ekonomia feto hodi asesu ba merkadoria. Ami nia negosiu kiik ne’ebé ami estabelese ona mak hanesan produs produtu lokál hanesan homan, soru tais, hahan tradisionál, budu tasi, aifrina, halo boneka, no selu-seluk tan ne’ebé hala’o iha sub-distritu 6. Ami loke rasik kampu servisu no fó oportunidade ba feto atu prátika no hatudu sira nia kbiit no abilidade no fo korajen ba feto atu partisipa iha prosesu dezenvolvimentu ekonomiku hodi nune’e ami bele kontribui ba hamenus kiak. Iha mós rekursus humanus feto ne’ebé di’ak atu apoiu ba prosesu no implementa munisipiu iha Dili. Ami mós iha prosesu atu rekolla dadus kona-ba feto iha nivel edukasaun ho área oin-oin nomós feto ne’ebé iha potensi oin-oin ne’ebé bele partisipa no lidera iha dezenvolvimentu lokál.

Hosi rekursus ne’ebé ami iha, ami fiar katak ami SIMU no PRONTO atu implementa munisipiu ne’ebé sei implemeta iha tinan hirak tuir mai.

Tuir mai área prioridade ne’ebé presiza tau atensaun ba mak hanesan:

1. Asegura Feto nia Partisipasaun iha Vida Politika no Foti Desizaun
Ami orgullu ho dezenvolvimentu ne’ebé hala’o iha nasionál liu-liu iha dezenvolvimentu feto iha polítika ne’ebé hatudu ba mundu katak feto nia partisipasaun iha polítika aas tebes ho 38% maibé haree ba iha nivel lokál hanesan iha konsellu suku no xefe suku, feto nia partisipasaun sei minimu tebes hanesan iha 14% feto sai membrus konsellu suku nomós iha 2% maka iha kargu xefe konsellu suku. Iha Distritu Dili, la iha feto ida mak sai xefe suku. Ne’e duni ami rekomenda ba Primeiru Ministru ho Ministeriu relevante atu asegura katak iha prosesu atu harii munisipiu ne’e, importante teb-tebes feto nia partisipasaun iha estrutura liu hosi mekanisme estabelesimentu Komisaun Instaladora ba Preparasaun Munisipiu nomós atu asegura feto nia partisipasaun iha eleisaun Câmara Municipal.

2. Asegura Polítika, Programa no Orsamentu ne’ebé Hala’o iha Nivel Munisipiu Promove no Proteje Feto
Konstitusaun RDTL promove igualdade jéneru no Estadu ratifika Konvensaun CEDAW nomós polítika Abordagen Integrada Jéneru. Ne’e duni importante teb-tebes atu asegura feto nia partisipasaun no envolvementu iha dezeñu no hamosu esbosu regulamtu, politika atu asegura regulamentu no politika hirak ne’e, bele promove igualdade jéneru no proteje feto liu-liu iha problema tráfiku humanu no prostituisaun, adulteriu (perselingkuhan), droga, pornografia ne’ebé sai hanesan problema iha distritu Dili ne’e.

3. Kapasitasaun ba Feto
Atu asegura katak planu, implemetasaun ba programa no orsamentu ne’ebé di’ak no fó benefisu ba komunidade iha nivel munisipiu, ami presiza kapasita an atu bele sai lideransa tranformativa ne’ebé iha kapasidade lideransa no jestaun ne’ebé diak, atu asegura ninia implementasaun ne’ebé bele benefisia sosiedade iha Distritu Dili, ne’e duni ami rekomenda ba nivel nasionál atu apoiu nafatin ami atu halo planu no orsamentu ne’ebé diak atu responde ba nesesidade feto no benefisiu ba feto liu hosi kapasitasaun oin-oin iha jestaun, lideransa no hala’o monitorizasaun no evalusaun ba programa ne’ebé halo iha nivel munisipiu.

4. Ambiente
Atu asegura Dili sai sidade ne’ebé livre husi foer, be sae/inundasaun, no dezastre naturais oin-oin, Ami hanesan feto ne’ebe hakarak moris iha ambiente ne’ebé saudavel no livre husi dezastre naturais oin-oin, ami sei kontribui ba halo jestaun ba lizu no asegura katak animal hirak iha fatin própiu no halo jestaun lixu ne’ebé diak. Ami presiza kria servisu hamutuk ho entidade tomak iha suku laran atu bele responde ba lixu hirak ne’ebé iha. Hodi nune’e bele halo Dili sai municipiu ida nebe mós, saudavel, no furak.

5. Be Mos no Sanitasaun
Ami mos kontribui atu halo jestaun diak ba be mos tanba be mos liga ho ami nia an rasik, ami nia vida lor-loron nia, ami nia família no ami nia uma laran rasik tanba be mos sai hanesan parte importante iha ami nia moris loron-loron nian.

6. Saúde Reprodutiva no Luta Hasoru Moras HIV/SIDA
Ami hakarak kontribui no kopera hamutuk ho identidade tomak iha área saúde nian no edukasaun, nomós família atu hamutuk bele hamenus problema ne’ebe feto foin-sa’e ka feto sira hasoru hanesan soe bebe no abortus liu husi edukasaun planeamentu família no mos edukasaun moral ba feto sira bele prepara an didiak atu sai joven ida ne’ebé respeita ba sira nia an rasik nomós respeita ba ema seluk nia moris. Nomós kontribui atu fahe informasaun kona-ba moras hadaet HIV/SIDA atu komunidade kompriende no hases an husi moras hadaet hirak nee.

7. Harii Dame
Ami mos hakarak partisipa iha prosesu hari dame iha komunidade nia laran atu nune’e bele kria mekanizmu atu hadia problema hirak ne’ebé akontese ba feto sira hanesan problema violénsia doméstika no violénsia seksuál, no problema diskriminasaun oin-oin iha sira nia moris atu feto sira bele moris hakmatek no sente seguru iha familia no komunidade nia laran.

8. Turismu
Ami feto iha Distritu Dili haknaar an iha atividade oi-oin hanesan hala’o negosiu kiik, loke restorante, produsaun hahan lokál, artezanatu, cozinhera, nomós talente iha muzika, dansa no desportu. Ne’e duni ami presiza iha formasaun ba kapasitasaun hodi hasae koñesementu no abilidade iha lingua, hygiene, hospitalidade hodi kontribui ba dezenvolvimentu turismu iha Dili.

9. Negosiu Kiik
Ami feto barak liu mak halao knaar iha negosiu kiik ne’e duni ami presiza promove produtu lokál atu hala’o deversifikasaun ba hahan, hatais liu hosi Tais ne’bé ami soru atu hatudu identidade Timor-Leste nian atu nune’e bele hamenus dependensia ba hahan importa nia nomós hasae rendimentu uma kain ka familia nian.

Atu halao rekursus hirak ne’ebe ami iha, ami presiza tulun hosi Governu sentral atu kapasita ami hala’o ami nia knaar iha munisipiu no mós estabelese rede servisu hamutuk ho munisipiu hirak ne’ebé besik hanesan Liquiça, Aileu no Manatuto tanba iha fronteira rai no tasi (maritime). Ami Feto PRONTO no SIMU wainhira Dili sai hanesan munisipiu ida. Obrigada Wain.


Departamentu Media SEII | Author : Nug
Loron Boot SEPI
Loron Internasionál Feto RuráL
Loron Nasionál Feto Timor-Leste
Kampaña Loron 16 Ativismu Kontra Violénsia Hasoru Feto
Loron Internasionál Feto
Arkivu
Statistika Vizitantes

00701198

Ohin loron : 74
Hits ohin loron : 1147
Total : 124879
Hits : 701198
Online : 3